PLJEVLJA: PLATE MALE I U KAŠNJENJU OD ČAK 13 MJESECI
Zaposleni u pljevaljskim lokalnim preduzećima u sve su težem položaju jer muku muče sa neredovnim platama. Radnicima preduzeća “Grijanje” duguje se sedam plata, a zaposlenima u preduzeću “Komunalne usluge” 13 zarada. Drugim preduzećima, kao što je “Čistoća”, “Vodovod” i “Lokalni putevi”, plate ne kasne ali su prilično niske i daleko niže od prosječne potrošačke korpe, koja iznosi oko 640 eura. Prema riječima predsjednika Opštinskog odbora Saveza sindikata Ratka Pejovića prosjek zarada u “Čistoći”, “Vodovodu” i “Grijanju” iznosi oko 450 eura.
Što se tiče prosjeka plata u “Komunalnim uslugama” i “Lokalnim putevima” ona je 350 eura, kaže Pejović i dodaje da je ipak najteže onim radnicima koji rade a plate ne primaju redovno. Posebno je teška situacija za oko 50 zaposlenih u “Komunalnim uslugama” gdje je prosjek zarade oko 350 eura a duguje im se 13 plata. Pritom, ovo preduzeće je ostalo samo da prihoduje od groblja i pijace, dok su prihodi od parkiranja vozila preusmjereni lokalnom preduzeću “Čistoća”.
Iz sindikalnih organizacija upozoravaju da je izuzetno teška finasijska situacija u Pljevljima pogotovo među zaposlenim u ugostiteljskim objektima, ali i u pojedinim opštinskim preduzećima. Dok pojedini sindikalci tvrde da treba naći način kako pomoći ugostiteljskim radnicima, kojima je uskraćeno pravo na rad usled virusa korona, a njih je oko 300, drugi tvrde da će zbog lošeg stanja u lokalnim preduzećima podnijeti krivične prijave protiv odgovornih.
Što se tiče situacije sa zaposlenim u ugostiteljstvu, niko više ne može da govori da je situacija podnošljiva. Tamo smo imali ljude koji su radili na dnevnicu, po ugovoru o djelu i na određeno vrijeme. Ti ljudi više ne rade i oni nemaju nikakvo primanje – kaže predsjednik opštinskog povjereništva Saveza sindikata Crne Gore Ratko Pejović uz poruku da se ničija muka ne može sada mjeriti sa nevoljama zaposlenih u ugostiteljstvu, ali i vlasnicima ugostiteljskih objekata.
Strah i pritisak tjeraju radnike iz sindikata
Glavni problem radničkog neorganizovanja je to što su zaposleni izloženi pritisku vlasnika preduzeća, ali i političkim pritiscima, kaže povjerenik opštinske organizacije Saveza sindikata Ratko Pejović
Od ukupno pet i po hiljada zaposlenih, koliko ih ima u opštini Pljevlja, oko dvije hiljade njih nije sindikalno organizovano. Iz opštinskih sindikalnih organizacija tvrde da je glavni problem radničkog neorganizovanja to što su zaposleni izloženi pritisku vlasnika preduzeća, ali i političkim pritiscima.
U našem sindikatu ima do tri hiljade radnika. Nažalost, još uvjek ima veliki broj radnika koji nijesu sindikalno organizovani, jer se na iste vrši pritisak i oni ne smiju da insistiraju na sopstvenim problemima kaže predsjednik opštinskog povjereništva Saveza sindikata Ratko Pejović uz pojašnjenje da je položaj radnika najteži u onim preduzećima gdje ne postoje sindikalne organizacije. Pejović navodi da su se u mnogim preduzećima ugasile sindikalne organizacije, kao i da u tim preduzećima više godina nema uslova za funkcionisanje sindikata.
Jedno od tih preduzeća je i kompanija “Vektra Jakić” gdje je položaj radnika izuzetno loš, a tamo više nema sindikalne organizacije podvlači Pejović.
Kada je u pitanju Opštinski odbor Unije slobodnih sindikata, tamo se nalazi do 500 članova iz više pljevaljskih preduzeća. I u ovom sindikatu tvrde da nepostojanje radničkih sloboda utiče da se u pojedinim preduzećima ne organizuju sindikalne organizacije.
Zaposleni ne vjeruju da bi se sindikalci borili za njihova prava
U razgovorima sa zaposlenima u Pljevljima, koji ipak nijesu željeli da u novinama istupaju imenom i prezimenom, saznajemo da radnici u sindikate ne stupaju iz razloga što nemaju povjerenja u sindikalno organizovanje jer ne vide da će se sindikalno povjereništvo boriti za njihova prava. Zanimljivo je da pojedini radnici koji stupaju u sindikalne organizacije vjeruju da je manji politički pritisak, ako su zaposleni u Rudniku uglja i Termoelektrani, u slučaju ako se učlane u Savez sindikata Crne Gore, dok Uniju slobodnih sindikata vide kao “tvrđu” organizaciju, gdje ako stupe, više će im poslovodstvo zamjeriti.
Izvor: DAN