U Tuzima odžana radionica na temu „Edukacija na radnom mjestu – AI u kontekstu zaštite i zdravlja na radu i ravnoteža između posla i privatnog života“
U JU SMŠ „25. maj“ Tuzi juče su održane radionice posvećene savremenim izazovima u radnom okruženju, sa posebnim fokusom na uticaj digitalnih tehnologija i vještačke inteligencije na zdravlje zaposlenih. Radionice su realizovane pod nazivom „Edukacija na radnom mjestu – AI u kontekstu zaštite i zdravlja na radu i ravnoteža između posla i privatnog života“, a bile su namijenjene nastavnom, stručnom i administrativnom osoblju škole. Poseban kvalitet ovog programa je što se radionice odvijaju direktno na radnom mjestu, kod poslodavca, što zaposlenima omogućava da u poznatom okruženju otvoreno govore o pritiscima, stresu i svakodnevnim izazovima sa kojima se suočavaju.
U ime Saveza sindikata Crne Gore, Vladimir Krsmanović govorio je o ulozi vještačke inteligencije u kontekstu zaštite i zdravlja na radu, ističući da sindikati imaju ključnu ulogu da „drže stranu čovjeku“ u procesu digitalizacije rada. Naglasio je važnost socijalnog dijaloga i potrebe da se teme digitalizacije i algoritamskog upravljanja jasno ugrade u kolektivno pregovaranje, kako bi se unaprijed zaštitili privatnost, dostojanstvo i zdravlje zaposlenih, a ne da se reaguje tek kada problemi nastanu. Upravo kroz sindikate zaposlenima je lakše da kanališu svoje strahove i dileme u vezi sa uvođenjem novih tehnologija i da dobiju osjećaj da nijesu sami u toj promjeni.
Psiholog i HR konsultant Danka Ćetković predstavila je temu „Vještačka inteligencija na poslu – saveznik ili prijetnja zdravlju i balansu privatnog i poslovnog života?“, kroz niz praktičnih primjera iz rada sa osobama koje se suočavaju sa hroničnim stresom i sagorijevanjem. Ukazala je da AI i digitalni alati mogu biti dobra podrška u organizaciji posla i rasterećenju od rutinskih zadataka, ali da, ukoliko se koriste bez jasnih granica, vrlo lako doprinose stalnoj dostupnosti, preopterećenju i narušavanju balansa između posla i privatnog života. Posebno je naglašeno da se AI alati i chat-botovi ne smiju posmatrati kao zamjena za stručnu podršku – razgovor sa psihologom, psihoterapeutom ili drugim stručnjakom za mentalno zdravlje. Chat može dati savjet ili podsjetnik, ali ne može preuzeti ulogu živog sagovornika koji razumije kontekst, emocije i odgovornost za proces pomoći.
Tokom radionica otvoreno se govorilo o mentalnom zdravlju zaposlenih, hroničnom stresu i sindromu sagorijevanja kao manje vidljivim, ali ključnim aspektima zaštite na radu. Posebno je istaknuto da stalna upotreba digitalnih alata i AI rješenja utiče na način rada prosvjetnih radnika, često brišući granicu između radnog i slobodnog vremena, što povećava rizik od iscrpljenosti i narušenog zdravlja. Naglašeno je da mentalno zdravlje zaposlenih u obrazovanju direktno utiče na kvalitet rada sa učenicima, te da mentalno zdravlje uopšte nije samo privatna stvar pojedinca, već preduslov zdrave organizacije i zdravog društva.
Ove aktivnosti se sprovode u okviru Akcionog plana za 2025. godinu i Strategije za unapređenje zaštite i zdravlja na radu u Crnoj Gori 2022–2027, na osnovu Sporazuma o realizaciji aktivnosti „Edukativne aktivnosti o savremenim temama iz oblasti zdravlja i zaštite na radu“, koji su potpisali Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga i Savez sindikata Crne Gore (SSCG). Planirano je da se edukativne radionice nastave i u drugim sredinama, kako bi što veći broj zaposlenih dobio priliku da prepozna rizike, ali i da stekne konkretne uvide i alate za očuvanje svog mentalnog zdravlja i ravnoteže između posla i privatnog života.
