Poslodavci zabrinuti i traže hitan sastanak sa premijerom, dok sindikalci pozdravljaju najavljeno povećanje plata

Dan nakon što je premijer Milojko Spajić najavio novi ekonomski program Euro model na osnovu kojeg će minimalna zarada od iduće godine porasti na 1.000 do 1.400 eura, u zavisnosti od nivoa obrazovanja, socijalni partneri su uzdržani i očekuju više informacija, imajući u vidu da sa njima ovaj plan Vlade nije iskomuniciran. S druge strane, neke od partija većine najavljuju podršku, dok se iz opozicije još nijesu oglašavali nakon što su objavljeni prijedlozi zakonskih izmjena kojima bi to trebalo da se postigne.

Minimalne zarade bi trebalo da budu veće od januara iduće godine, a Vlada planira da sredstva za to obezbij edi kroz smanjenje poreskog opterećenja na zarade i povećanje stopa poreza na dobit te preuzimanje dio poreskog kolača od opština, prenosi Pobjeda.

Ova najavaje, kako su saopštili iz Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) izazvala ogromnu pažnju privrede, ali i zabrinutost.

– Radimo na organizaciji hitnog sastanka sa premijerom na kojem će privreda moći da dobije odgovore u vezi sa najavom povećanja minimalnih zarada saopšteno je iz UPCG.

NARUŠEN SOCIJALNI DIJALOG

Zamjenik generalnog sekretara UPCG Filip Lazović je prethodno za RTCG kazao da nije dobro govoriti o povećanju plata, a da to nema potporu u vidu rasta produktivnosti ili novog finansijskog poduhvata.

– Odluka Vlade ozbiljno je narušila socijalni dijalog, s obzirom na to da o tome nije bilo razgovora ni sa Unijom poslodavaca ni sa sindikatima. To nije dobro. Ako govorimono zaradama kojima želimo da dostignemo evropski standard i spriječimo ljude da napuštaju Crnu Goru, onda moramo govoriti i o evropskim standardima ko podrazu, mijevaju da se, prilikom razmatranja takvih odluka, konsultuju oni kojih se te odluke tiču. A kada je riječ o odluci o visini minimalne zarade, ona se direktno tiče svakog privrednog subjekta u Crnoj Gori, bilo da je mali, srednji ili veliki, jer će svaki morati da isplati utvrđenu minimalnu zaradu kazao je Lazović. Ni Privredna komora Crne Gore (PKCG) nije bila konsultovana niti uključena u proces pripreme najnovijih izmjena seta zakona koje, kako navode, mogu imati značajan uticaj na poslovanje crnogorske privrede. Dodaju da će nakon detaljnog upoznavanja sa ,,Euro modelom” i konsultacija sa privrednicima moći sagledati efekte na poslovanje, konkurentnost i održivost kompanija. Kontinuirano ukazujemo, a što posebno želimo da naglasimo i ovom prilikom, na potrebu za većom predvidljivošću poslovnog ambijenta i pravo vremenim, suštinskim dijalogom sa privredom tokom pripreme propisa i ekonomskih mjera kazali su Pobjedi iz PKCG podsjećajući da se održivi rast standarda mora bazirati na rastu produktivnosti i konkurentnosti ekonomije.

U suprotnom upozoravaju da bi troškovi poslovanja rasli brže od kapaciteta kompanija da stvaraju novu vrijednost, što dugoročno može ograničiti konkurentnost, odnosno investicije, zapošljavanje i dalji rast zarada. PKCG, kako dodaju, ostaje posvećena dijalogu sa donosiocima odluka i zastupanju interesa privrede kako bi se ekonomske politike kreirale na osnovu kvalitetnih analiza, pravovremenih konsultacija i realnih potreba crnogorskih kompanija.

STAV SINDIKATA

Ova najava je novost i za drugog socijalnog partnera Uniju slobodnih sindikata Crne Gore čiji je sekretar Srđa Keković Pobjedi kazao da ovo pitanje neće komentarisati prije ponedjeljka, za kada je zakazana sjednica radne grupe Socijalnog savjeta. Očekuje da do tada ima više informacija u vezi sa ovim planom Vlade.

– Mi nijesmo u toku sa tim, čuli smo izjavu premijera. U ponedjeljak imamo važno pitanje u vezi Opšteg kolektivnog ugovora (OKU), čekamo ishod tog sastanka i nakon toga ćemo se oglasiti kazao je Keković upitan da prokomentariše najavu Spajića koji se građanima obratio video-porukom u četvrtak veče. S druge strane, iz Saveza sindikata Crne Gore (SSCG) pozdravljaju najavljeno povećanje plata, ali ukazuju da to samo po sebi nije dovoljno ako se ne usklađuje sa rastom troškova života, produktivnošću i ekonomskim pokazateljima. Smatraju pak da ovo povećanje ne bi trebalo značajno da utiče na dalje pregovore oko OKU.

– To posebno uzimajući u obzir daje Radna grupa socijalnih partnera formirana sa ciljem razmatranja i usvajanja izmjena OKU, prvenstveno u dijelu koji se odnosi na pitanje koeficijenata složenosti poslova i obračunske vrijednosti koeficijenta, odnosno na pitanje koje tretira zarade zaposlenih kazali su za agenciju Mina biznis iz SSCG. Smatraju dapitanje povećanje minimalne zarade i pregovori u vezi sa OKU ne bi trebalo da budu posmatrani kao suprotstavljeni procesi, već bi to trebalo da bude osnova za dalje kolektivno pregovaranje socijalnih partnera kako po pitanju drugih odredbi OKU-a, tako i po pitanju granskih kolektivnih ugovora. Iz SSCG ocjenjuju da uvećanje zarada treba posmatrati kroz ulaganje u zaposlene kako bi se očuvala kvalitetna radna snaga, odnosno kao investicija, a ne trošak poslodavaca.Crna Gora, kao buduća članica EU, će se suočiti sa brojnim izazovima, među kojima će biti i odliv radne snage. Veće zarade svakako mogu doprinijeti i većoj motivaciji zaposlenih, kao i smanjenju njihovog odliva, odnosno sprečavanju njihove migracije ka zemljama EU saopštili su iz SSCG.

PLAN

Za ostvarenje tog plana, sudeći po prijedlozima zakonskih izmjena koje j e Vlada usvojila na telefonskoj sjedniciu četvrtak, planirano je da se ,,čupne na više strana kako bi se omogućio ovaj značajan rast zarada koji bi trebalo da stupi na snagu iduće, izborne godine. Izmjene Zakona o radu propisuju minimalnu zaradu od 1.000 eura za zaposlene na radnim mjestima koja zahtijevaju nekvalifikovanu radnu snagu. Za radna mjesta za koje je potreban treći ili četvrti stepen obrazovanja, odnosno zanat ili četvorogodišnja srednja škola plata će iznositi 1.250 eura, dok će za one koji rade na poslovima koji zahtijevaju fakultetsko obrazovanje minimalna zarada iznositi 1.400 eura.Ove zakonske izmjene onemogućavaju poslodavce u privatnom sektoru da mijenjaju sistematizaciju ukoliko bi se time dovelo do ostvarivanja nižeg iznosa minimalne zarade. Naime, privatne kompanije će biti u obavezi da nivo kvalifikacija obrazovanja utvrđuju prema sistematizaciji, odnosno ugovoru o radu koji je važio na dan 31. avgust 2026. Da bi omogućila povećanje plata u ovom obimu, Vlada planira smanj enj e poreskog optereće* nj a na zarade. Taf ko je predviđeno f da se iznos zarade do 700 eura ne oporezuje, a da preko tog iznosa oporezuju sa devet odsto. Time se iz zakona briše dosadašnjih 15 odsto poreza koji su plaćali poslodavci na zarade preko 1.000 eura.

UKIDANJE POREZA NA PIO

Prijedlogom izmjena Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje predviđeno je ukidanje poreza na PIO, na beneficirani radni staž i osiguranje od nezaposlenosti. Vlada planira da poveća budžetske prihode i promjenom načina obračuna poreza na dobit, pa će kao i do sada preduzeća za dobit do 100.000 eura plaćati devet odsto poreza, dok će svi koj i ostvare profit preko ovog iznosa, osim fiksnih 9.000 eura dodatno , plaćati i 15 odsto poreza na iznos koji prelazi 100.000 eura. Država će, ukoliko ovi prijedlozi zakona dobiju podršku u Skupštini, uzimati i dio poreskog kolača i od opština, imajući u vidu da se smanjuje procenat prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica prema mjestu prebivališta sa 40 na 30 odsto za primorski i centralni region, odnosno sa 89 na 66,75 odsto za sjever i opštine Zeta i Tuzi. Egalizacioni fond će takođe po osnovu poreza na dohodak, promet nepokretnosti, upotrebu vozila i letilica kao i po osnovu naknada na igru sa sreću imati niže prihode koji će se preliti u državni budžet.