MOGUĆI PROTESTI UKOLIKO SE NE USVOJE SUGESTIJE SINDIKATA

Savez sindikata Crne Gore i Unija slobodnih sindikata će, ukoliko se ne prihvate njihove sugestije na Nacrt izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, iskoristiti sve vidove sindikalne borbe, uključujući i proteste, poručili su njihovi predstavnici.

Generalni sekretar SSCG, Duško Zarubica, danas je na konferenciji za novinare kazao da pokreću kampanju pod nazivom Za dostojanstveno treće doba, jer se radi o sistemskom i vrlo važnom zakonu.

On je podsjetio da su predstavnici dvije sindikalne organizacije usaglasili zajedničke predloge za izmjene i dopune radnog teksta zakona, koje su predstavili radnoj grupi.

„Javna rasprava je počela i planirano je da se orkugli stolovi održe početkom septembra. Kako je sada vrijeme godišnjih odmora, već smo uputili zahtjev da javna rasprava produži“, naveo je Zarubica.

On je najavio i da će sindikati organizovati tribine na kojima će svoje članstvo upoznati sa zajedničkim zahtjevima.

„Prednost dajemo socijalnom dijalogu, ali ako se naši predlozi ne uvrste u konačni tekst zakona, sindikati su spremni i na druge vidove sindikalne borbe – lobiranje, prikupljanje potpisa za amandmansko djelovanje i referendumsko izjašnjavanje, sve do protesta i štrajkova ako budu potrebni“, poručio je Zarubica.

Generalni sekretar USSCG, Srđa Keković, saopštio je da je u pitanju zakon koji je od posebne važnosti za sve zaposlene i građane.

On je rekao da radna grupa nije prihvatila nijednu sugestiju ili predlog sindikata.

Prema riječima Kekovića, sindikati su podnijeli četiri ključna zahtjeva, na koja će se tokom kampanje najviše fokusirati.

„Jedan od zahtjeva je da 40 godina staža osiguranja ostane kao jedini uslov za odlazak u starosnu penziju, odnosno da se ne proširuje sa kumulativnim uslovom 65 godina života kako se to predlaže u Nacrtu“, dodao je Keković.

On je naveo da je drugi zahtjev smanjenje starosne granica za odlazak u penziju na 65 godina života za žene i muškarce.

Keković je podsjetio da u ovom trenutku u starosnu penziju može ići sa 67 godina života i 15 godina staža osiguranja. Druga mogućnost za odlazak u penziju je 40 godina staža osiguranja bez ikakvog uslovljavanja.

„To sada pokušavaju da vežu sa životnom dobi od 65 godina, što je za nas krajnje neprihvatljivo, isto kao što smatramo da treba vratiti starosnu granicu sa 67 na 65 godina za žene i muškarce“, objasnio je Keković.

Argumenti za zahtjeve sindikata su, kako je objasnio, što je u Crnoj Gori ogroman broj nezaposlenih, posebno mladih, i što je evidentan trend „odliva mozgova“.

„To sve zahtijeva hitno otvaranje novih radnih mjesta i brže oslobađanje postojećih radnih mjesta“, naveo je Keković.

On je kazao i da zapsoleni ne mogu da izdrže zahtijevani ritam rada, posebno kada je u pitanju realni i privatni sektor, zbog čega se većina njih odlučuje da ode u prijevremenu ili invalidsku penziju.

Sindikatu su predložili i da osnovicu za obračun penzije čini prosjek zarada, odnosno osnovica osiguranja ostvarenih u 20 najpovoljnijih godina za tu osobu koja ide u penziju.

Oni su predložil i da najniža penzija ne može biti manja od 80 odsto minimalne zarade, odnosno da starosna penzija ostvarena na osnovu 40 godina staža osiguranja ne može biti manja od 55 odsto prosječne zarade.

Argumenti za to su, prema riječima Kekovića, što je tokom skoro tri decencije tranzicionog perioda, veliki broj radnika bio obespravljen kroz uplatu doprinosa na iznos najniže cijene rada ili minimalne zarade.

„Argumenti su i što su penzije neprihvatljivo niske, sa tendencijom stalnog pada, i kao takve ne ostvaruju svrhu svog postojanja, jer ne zadovoljavajuni minimalne egzistencijalne potrebe najvećeg broja penzionera“, tvrdi Keković.

On je rekao da u ovom trenutku u Crnoj Gori oko 10,5 hiljada penzionera prima penziju od jedan do 125 EUR. Oko 30 hiljada njih prima od 125 do 200 eura, a oko 30,5 hiljada prima penziju od 200 do 300 eura.

Keković tvrdi da budžet Fonda PIO, ukoliko bi se izašlo u susret zahtjevima sindikata, ne bi bio previše opterećen, i da ta institucija, štaviše, može da bude održiva.

On se osvrnuo i na argumente predstavnika Vlade da nemaju dovoljno sredstava u Fond PIO.

„Ključni naš argument je bio da postoji velika razlika između neuplćenih doprinosa i onih koji pripadaju Fondu PIO po osnovu zaposlenih koji su u legalnom radnom odnosu“, rekao je Keković.

On je saopštio i da Monstat posljednjih godina stalno saopštava da u Crnoj Gori radi oko 180 hiljada osoba mjesečno, dok podaci Poreske uprave pokazuju da se doprinosi uplaćuju za oko 130 hiljada osoba.

„Ta razlika je ogromna i tu postoji ogroman prostor za punjenje budžeta Fonda PIO“, tvrdi Keković.

On je kazao da su sindikati, prilikom učešća u radnoj grupi, dobili podatke od PU u vezi prosječnog broja zaposlenih u godini. Iste podatke su tražili i od Monstata i oni su pokazali oko 35 hiljada do 40 hiljada osoba više.

„Pitali smo PU da to objasni i oni su bili zbunjeni i naknadno nam mejlom poslali ispravljenu tabelu gdje se podaci, manje-više, podudaraju sa Monstatom. To ćemo raspraviti na okruglim stolovima koje će organizovati predlagač“, poručio je Keković.

Prema njegovim riječima, drugi razlog da postoji mogućnost za veće punjenje budžeta Fonda PIO jeste da su sva istraživanja pokazala da oko 40 hiljada osoba radi na crno.

Sindikati su predložili i da se profesionalnim vatrogascima – spasiocima i zaposlenima u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija omogući prijevremeno penzionisanje pod povlašćenim uslovima, s tim da to pravo mogu da ostvare najkasnije do 31. decembra 2020. godine.

Oni su predložili i da svaki reprezentativni socijalni partner ima pravo na jednog svog predsatavnika u Upravnom odboru Fonda PIO.

Predstavnik SSCG, Predrag Spasojević, posebno se obratio penzionerima saopštivši da je njihov predsjednik, prilikom učešća u radnoj grupi, bio apsolutno protiv svih preldoga sindikata čak i protiv povećanja minimalne penzije.

„Vlada je od danas na godišnjem odmoru. Oni su odlučili sad da piju čaš meda, a ja se iskreno nadam da neće morati da piju čašu žuči u septembru kad se vrate s odmora“, zaključio je Spasojević.

Izvor: MINA