Pravna pomoć

Kancelarije za pružanje besplatne pravne pomoći

Kancelarije za pružanje besplatne pravne pomoći Saveza sindikata Crne Gore osnovane su radi zaštite i pružanja besplatne pravne pomoći zaposlenim članovima Saveza, zbog povreda prava iz radnog odnosa, kao i onima koji su ostali bez posla po osnovu tehnološkog viška ili usled stečaja.

Besplatna pravna pomoć jedna je od neposrednih koristi koju imaju zaposleni po osnovu svog članstva u Savezu sindikata Crne Gore.

Zastupanje članova Saveza sindikata Crne  Gore vrši se isključivo po prethodno dobijenoj saglasnosti za zastupanje koje glasi na člana kome se usluga pruža, a koje potpisuje i ovjerava predsjednik granskog sindikata ili predsjednik opštinskog sindikalnog povjereništva tj. Kancelarije Saveza.ili na ličnu inicijativu zaposlenog.

Pravna pomoć se ostvaruje kao interna i eksterna.

Interna besplatna pravna pomoć obuhvata:

• opštu pravnu informaciju,
• pravni savjet,
• sindikalno organizovanje i djelovanje,
• posredovanje kod poslodavca,
• kolektivno pregovaranje,
• pravnu pomoć i sastavljanje pismena u obraćanju nadležnim organima poslodavca i
• pravna pomoć u mirnom rješavanju radnih sporova.

Eksterna pravna pomoć obuhvata:

• zaštitu pred sudovima i drugim državnim organima,
• sastavljanje tužbi, žalbi, podnesaka i drugih pismena u sudskim postupcima,
• pomoć u sastavljanju predstavki i žalbi nadležnim tijelima MOR-a u slučaju kršenja ratifikovanih konvencija ili principa slobode udruživanja,
• pomoć u sastavljanju predstavki Evropskom sudu za ljudska prava.

Ukoliko ste član Saveza sindikata Crne Gore možete se obratiti zaposlenima u Savezu, i to:

• Goran Ćulafić, rukovodilac kancelarija za zaštitu prava zaposlenih, za opštine Plav, Berane, Andrijevica, Pljevlja i Rožaje
• SlobodankaĐurđić, saradnik za radno zakonodavstvo i pravno zastupanje, za opštine Bijelo Polje, Mojkovac i Kolašin
• Svetlana Jovović, savjetnik, za opštine Podgorica i Danilovgrad
• Sonja Vujović, saradnik za radno zakonodavstvo i pravno zastupanje, za opštine Nikšić,Plužine, Šavnik i Žabljak
• Miodrag Pejović, saradnik za radno zakonodavstvo i pravno zastupanje, za opštine Herceg Novi, Kotor, Tivat i Budva.

Napomena opštine Bar i Ulcinj trenutno pokriva Ćulafić Goran, do nove preraspodjele poslova, zbog odsutnosti saradnika koji je zadužen za zaposlene iz ove dvije opštine.

Iz dostavljenih izvještaja svih kancelarija zapaža se da je najveći broj obraćanja zbog:  nezakonitog prestanka radnog odnosa, neisplaćenih zarada i drugih nadoknada i primanja po osnovu radnog odnosa, neuplaćivanja doprinosa za socijalno osiguranje, bespravnog umanjivanja zarada, neosnovano povedenih disciplinskih postupaka, nemogućnosti naplate premija po osnovu nastalih povreda na radu i u vezi sa radom, nezaključivanja ugovora o radu, nepoštovanje institucije probnog rada, nemogućnosti naplate potraživanja putem suda a po pravosnažnim sudskim odlukama u korist zaposlenih, nepoštovanje zaključenih kolektivnih ugovora, nepoštovanje zakonskih odredaba vezanih za godišnji odmor i radno vrijeme, nepoštovanje zakonskih odredaba koje se odnose na pregovaranje i zaključivanje kolektivnih ugovora.

Iz rada kancelarija zapaža se da su radni sporovi iako Zakonom predviđeni kao hitni,  vođeni dugo u strogo formalnim postupcima koji su iscrpljivali strane u sporu a pogotovo zaposlene. Uvođenjem Agencije za mirno rješavanje radnih sporova isti se rješavaju na mnogo brži i efikasniji način.

Međutim, veliki broj sudskih sporova se i dalje odvija u dugotrajnim i skupim sudskim procedurama i tu treba posebno istaći sporove povodom zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme. Naime, uvođenjem fleksibilnih oblika rada, u koje spada i ugovor o radu na određeno vrijeme, brojnim zlouptrebama od strane poslodavaca ovaj ugovor je postao pravilo, a ne izuzetak kakav je, shodno namjeri donosioca akta, trebao da bude. Razlozi sklapanja ovakvih ugovora tradicionalno se svode na slučajeve: poslovi za koje se unaprijed zna da traju određeno vrijeme(sezonski poslovi), iznenada povećani obim posla, zamjena privremeno odsutnog zaposlenog, radni odnosi koji su po svojoj sadržini i razlogu takvi(pripravnički staž i probni rad), poslovi u djelatnostima u kojima se vrši reizbor nakon određenog vremena(profesori univerziteta, direktori javnih preduzeća, članovi nekih upravnih organa…). Međutim, suprotno navedenom, ovi ugovori se sklapaju i za poslove koji su stalni, na osnovu tipskih rješenja, bez navođenja jasnih razloga i konkretnih potreba poslodavca. Na ovaj način izvršene su brojne zloupotrebe jasnih zakonskih normi, a kao posledica toga diskriminacija mladih, posebno mladih žena- budućih majki, a i diskriminacija starijih osoba.

Takođe, prethodni period karakterišu i brojne nezakonitosti u postupku sprovođenja stečajnih postupaka, posebno onih koji su sprovedeni shodno ranije važećem Zakonu o insolventnosti privrednih društava kojim je bilo jasno precizirano da se imovina stečajnog dužnika prodaje u obimu prava 1/1, bez ikakvih ograničenja i tereta, ali je takav Zakon zbog smanjenja socijalnih tenzija, uslovljavao nove vlasnike da zaključe ugovore kojima se obavezuju na preuzimanje radnika, kao i investiciona ulaganja, što je u konkretnom davalo samo negativne efekte. Takve ugovore zaključivali su stečajni upravnici, koji su zaključenjem stečajnog postupka prestali da vode brigu o poštovanju istih. Zbog svega toga danas imamo situaciju da sva ta preduzeća prodata na taj način, nalaze se pred pokretanjem novog stečajnog postupka iz razloga što kupoprodajni ugovori nijesu poštovani ni u dijelu zapošljavanja, ni u dijelu investicionih ulaganja. Sva naša obraćanja Savjetu za privatizaciju ostala su bezuspješna, jer se Savjet za privatizaciju, na takve zahtjeve, ogradio jer u zaključivanju takvih ugovora nije učestvovao.

Najčešća obraćanja zaposlenih i bivših zaposlenih članova sindikata kancelarija  za  zaštitu prava  zaposlenih za Nikšić, Plužine , Šavnik i Žabljak:

I PRAVA ZAPOSLENIH U SLUČAJU STEČAJA  POSLODAVCA KOD KOJEG SU U RADOM ODNOSU:

Ovu problematiku reguliše Zakon o stečaju ( „Sl.list Crne Gore“, br. 1/11)

Sticanje svojstva stranke  u stečajnom postupku:

Stečajni povjerioci ( zaposleni) stiču svojstvo stranke  podnošenjem Prijave potraživanja Privrednom sudu. ( čl.51 stav 1.)

Blagovremeno prijavljivanje potraživanja ( čl. 112)

Prijava potraživanja se podnosi u roku  od 30 dana  od dana objavljivanja oglasa o otvaranju stečajnog postupka.

Isplatni redovi namirenja povjerilaca ( čl. 55)

Prvi isplatni red:

neisplaćene bruto zarade zaposlenih i bivših zaposlenih, u iznosu minimalnih zarada za poslednje dvije godine prije otvaranja stečajnog postupka, sa kamatom od dana dospijeća do dana otvaranja  stečajnog postupka;

potraživanja zaposlenih na ime povreda na radu kod Poslodavca- Stečajnog dužnika.

Treći isplatni red:

potraživanja preko iznosa  utvrđenog u  prvom isplatnom redu.

II POVEZIVANJE RADNOG STAŽA (uplata doprinosa na isplaćene zarade Fondu PIO Crne Gore)

Uplata doprinosa na zarade  nije predmet sudske zaštite.

(Osnovni sud u Nikšiću rješenjem odbacio tužbu izjavljenu radi  uplate doprinosa na zarade)

Za postupanje se obratiti:

• Upravnoj inspekciji CG- Inspektoru rada  PJ;
• Direkciji javnih prihoda CG-PJ
• Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova CG, Novaka Miloševa br.29/III Podgorica ( arbitar donosi rješenje  o predmetu spora  u roku 30 dana  od dana otvaranja rasprave; rješenje arbitra je pravosnažno i izvršno danom dostavljanja strankama u
• sporu, odnosno istekom ostavljenog roka za izvršenje)

III UTVRĐIVANJE RADNOG ODNOSA NA NEODREĐENO VRIJEME

Zaposleni koji je sa nadležnim organom poslodavca više puta zasnovao radi odnos na određeno vrijeme, sa fiktivnim prekidima , utvrđujućom tužbom kod mjesno nadležnog Osnovnog suda  može povesti postupak za utvrđivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme. Uslov je da je takvo radno mjesto sistematizovano i da je radni odnos na određeno vrijeme zasnovan, prvi put, na zakonit način.

(Utvrđujućom tužbom, za podnošenje koje nijesu propisani rokovi, može se dokazati  i utvrditi faktički radni odnos na neodređeno vrijeme – Odluka Osnovnog suda Nikšić)

IV TRANSFORMACIJA UGOVORA O RADU SA  ODREĐENOG U UGOVOR O RADU NA NEODREĐENO VRIJEME

Zaključivanje ugovora o radu na određeno vrijeme  sa istim zaposlenim , više puta , koji traju i po nekoliko godina nije u skladu sa prirodom, svrhom i ciljem  normativnog  uvođenja  i uređenja  radnog odnosa na određeno vrijeme. Na takav način se zloupotrebljava  institut radnog odnosa na određeno vrijeme i umjesto kao  izuzetak u praksi se implementira kao pravilo.

Zloupotreba je evidentna jer sa lošim izvršiocem poslova i radnih zadataka, poslodavac ne bi imao motiva da ga dalje  radno angažuje ,  jer  je to zavisi  isključivo od njegove volje koja nije ničim ograničena.

Zaštita prava se ostvaruje podnošenjem tužbe mjesno nadležnom Osnovnom sudu, u roku 15 dana od dana prijema dostavljenog otkaza ugovora o radu. ( Takva postupanja poslodavaca  prisutna u praksi već nekoliko godina, a  Inspekciji rada kod otkaza ugovora o radu, u ovakvim slučajevima, upućivala je podnosioce zahtjeva da u sudskim postupcima  ostvare zaštitu.

V PRAVO NA OTPREMNINU

Zaposleni za čijim je radom  prestala potreba i ne može mu se obezbijediti ni jedno od prava iz čl. 93 stav2 tačka 5 Zakona o radu , posloidavac je dužan  da isplati otpremninu  od najmanje 1/3njegove mjesečne zarade bez poreza i doprinosa u predhodnom  polugodištu za svaku godinu rada kod poslodavca, odnosno 1/3 mjesečne prosječne zarade bez poreza i  doprinosa  u Crnoj Gori, ako je to povoljnije za zaposlenog

VI PRAVA ZAPOSLENIH KOD PROMJENE POSLODAVCA

(Odredbe čl. 87 do čl. 90. Zakona o radu  se promjenjuju  i slučaju  promjene većinskog vlasništva nad kapitalom privrednog društva ili  drugog pravnog lica)

Poslodavac sledbenik  preuzima od poslodavca  predhodnika zaposlene  i dužan je da poštuje sva prava  i obaveze zaposlenih  iz ugovora o radu  koji važe na dan preuzimanja.

Poslodavac sledbenik je dužan da sa  zaposlenima zaključi ugovor o radu  u roku od 5 dana od dana preuzimanja. Taj ugovor ne može sadržati manji obim prava za zaposlenog od prava utvrđenih  ugovorom o radu kod poslodavca predhodnika.

VII  ZAŠTITA PRAVA NA SUĐENJE U RAZUMNOM ROKU

Kontrolni zahtjev za ubrzanje postupka koji se vodi pred Osnovnim sudom  se dostavlja predsjedniku tog suda.

Tužba  za pravično zadovoljenje  zbog povrede prava  na suđenje u razumnom roku se  podnosi Vrhovnom sudu Crne Gore.

Tužba se može podnijeti najkasnije  u roku od  šest mjeseci  od dana  prijema pravosnažne odluke.

Na  Odluku Vrhovnog suda može se podnijeti ustavna žalba.

Presjek karakterističnih situacija iz dosadašnje prakse pravne kancelarije za zaštitu prava zaposlenih Kotor, tj. najčešćih pitanja sa kojima se do sada susretala u radu.

Pravna kancelarija za zaštitu prava zaposlenih sa sjedištem u Kotoru, formirana od strane SSCG, po regionalnom principu za opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi i radi pri OSP-Kotor.

U svom dosadašnjem radu susretala se sa nizom pitanja različite sadržine koji su direktno ili indirektno uticali na radno-prvni položaj zaposlenih, članova sindikata kao što su: trajanje ugovora o radu, aneks ugovora o radu, raspoređivanje radnika, odmori, odsustvo sa rada, prestanak potrebe za radom zaposlenih, otpremnine, neisplaćena potraživanja, porodiljsko odsustvo, disciplinski postupak za povredu radne obaveze, prestanak radnog odnosa, kolektivni ugovori…

Pritom je koristila sve raspoložine instrumente za zaštitu radničkih prava: davanje savjeta, posredovanje, pisanje podnesaka različite sadržine, pomoć pri izradi pojedinačnih kolektivnih ugovora, pomoć kod organizovanaj štrajkova, pomoć kod dobijanja otpremina…., a kada redovnim aktivnostima nije uspijevala zaštititi radnička prava tražila je angažman inspekcijskih organa i uzimala učešće u disciplinskim, upravnim i sudskim postupcima. Osim navedenog, Ova pravna kancelarija je u okviru svojih objektivnih kapaciteta, davala predloge, mišljenja i sugestije na tekstove raznih zakona odnosno Opšteg kolektivnog ugovora.

Ako je potrebno izdvojiti najčešće pitanje koje je Ova kancelarija odrađivala, to je svakako pitanje otpremina i sa njima povezanih pitanja, koje i po brojnosti radnika koje su obuhvatale su najznačajnija, obzirom na veliki broj tehno-ekonomskih viškova nastalih nakon tranzicionog perioda (Napredak, Jadran, Jugooceanija, Bokeljka, ILK – sada Daido metal, Riviera, Export bilje, Fjord, Autogoka, Boka Comerrce, Vrmac, Dom zdravlja, svi iz Kotora, Novi prvoborac, Institut Igalo iz Herceg Novog, Arsenal i Montepranzo iz Tivta).

Presjek karakterističnih situacija iz dosadašnje prakse pravne kancelarije za zaštitu prava zaposlenih Kotor, tj. najčešćih pitanja sa kojima se do sada susretala u radu.

Pravna kancelarija za zaštitu prava zaposlenih sa sjedištem u Kotoru, formirana od strane SSCG, po regionalnom principu za opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi i radi pri OSP-Kotor.

U svom dosadašnjem radu susretala se sa nizom pitanja različite sadržine koji su direktno ili indirektno uticali na radno-prvni položaj zaposlenih, članova sindikata kao što su: trajanje ugovora o radu, aneks ugovora o radu, raspoređivanje radnika, odmori, odsustvo sa rada, prestanak potrebe za radom zaposlenih, otpremnine, neisplaćena potraživanja, porodiljsko odsustvo, disciplinski postupak za povredu radne obaveze, prestanak radnog odnosa, kolektivni ugovori…

Pritom je koristila sve raspoložine instrumente za zaštitu radničkih prava: davanje savjeta, posredovanje, pisanje podnesaka različite sadržine, pomoć pri izradi pojedinačnih kolektivnih ugovora, pomoć kod organizovanaj štrajkova, pomoć kod dobijanja otpremina…., a kada redovnim aktivnostima nije uspijevala zaštititi radnička prava tražila je angažman inspekcijskih organa i uzimala učešće u disciplinskim, upravnim i sudskim postupcima. Osim navedenog, Ova pravna kancelarija je u okviru svojih objektivnih kapaciteta, davala predloge, mišljenja i sugestije na tekstove raznih zakona odnosno Opšteg kolektivnog ugovora.

Ako je potrebno izdvojiti najčešće pitanje koje je Ova kancelarija odrađivala, to je svakako pitanje otpremina i sa njima povezanih pitanja, koje i po brojnosti radnika koje su obuhvatale su najznačajnija, obzirom na veliki broj tehno-ekonomskih viškova nastalih nakon tranzicionog perioda (Napredak, Jadran, Jugooceanija, Bokeljka, ILK – sada Daido metal, Riviera, Export bilje, Fjord, Autogoka, Boka Comerrce, Vrmac, Dom zdravlja, svi iz Kotora, Novi prvoborac, Institut Igalo iz Herceg Novog, Arsenal i Montepranzo iz Tivta).