NOVI ZAKON O RADU ZA BOLJA PRAVA ZAPOSLENIH

Predlog zakona o radu je potpuno novi sistemski zakon koji bi trebao kvalitetnije da odgovori potrebu za većom fleksibilnošću na tržištu rada i u situaciji kako se zasniva, traje i raskida radni odnos, da se prepoznaju neki novi oblici rada – rečeno je juče na sjednici Odbora za zdravstvo rad i socijalno staranje na kojoj je usvojen ovaj zakon. Svi su bili jednoglasni da je ovaj zakon bio rezultat jednog kvalitetnog socijalnog dijaloga koji je trajao šest mjeseci, nakon čega je usaglašavan sa Evropskom komisijom od maja prošle godine. 

Kako je kazao predsjednik Odbora za zdravstvo rad i socijalno staranje Suad Numanović balans socijalnog dijaloga koji karakteriše Crnu Goru posljednju deceniju rezultirao je ovim zakonom.

– Osnovni razlog za donošenje novog zakona je usklađivanje zakonodavstva sa pravnim tekovinama Evropske unije u skladu sa Poglavljem 19. kao i usaglašavanje sa konvencijama i proporukama Međunarodne organizacije rada. Osnovni ciljevi su suzbijanje sive ekonomije, fleksibilnost na tržištu rada i zaštite prava zaposlenih i svakako nada da će biti odgovorna primjena zakona ostvarivanju ovih ciljeva što je u interesu svih građana – kazao je Numanović. 

On je istakao da novim novim zakonskim rješenjema propisuje način bržeg zapošljavanja bez javnog oglašavanja, što ne važi za javne ustanove i preduzeće. 

– Jedna od novina je i uvođenje obaveze poslodavcu koji ima više od 10 zaposlenih da posjeduje Akt o sistematizaciji,  a uvodi se i kategorija dvokratnog radnog vremena. Što se tiše prekovremenog rada  propisano je na osam sati nedjeljeno u odnosu na prethodnih 10 sati. Ova raspodjela sati je u dogovoru sa zaposlenim i zaposleni ne smije da trpi posljedice ukoliko to odbije – napomenuo je Numanović.

On je podsjetio i na novinu da će godišnji odmor biti obavezan i više se ne može zamijeniti novčanom naknadom jedino u slučaju prekida radnog odnosa. 

– Novim zakonom su poboljšane odredbe za zaštitu zaposlenog u slučaju prestanka radnog odnosa na određeno vrijeme dok traje trudničko, porodiljsko, roditeljsko, usvojiteljsko ili hraniteljsko odsustvo – pojasnio je Numanović. 

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić istakao je da su zadnjih godina socijalni partneri  ocjenjivali da postojeći Zakon o radu predstavlja biznis barijeru, da ima dosta nejasnoća, da je njegova primjena u praksi pokazala da su potrebne izmijene, da ne prepoznaje neke nove oblike rada koje je vrijeme donijelo i nametnulo i da umnogome predstavlja zakon koji se dosta krši.

– Iz tih razloga da bi se odgovorilo na te izazove socijalni partneri, vlada i reprezentativni sindikati, poslodavci su prišli izradi novog zakona o radu. Prijedlog novog zakona o radu ima 40 normi više nego važeći zakon i oko 85 odsto postojećih normi su promijenjene. Tako da možemo da kažemo da se radi o potpuno novom sistemskom zakonu koji bi trebao da kvalitetnije odgovore na potrebu za većom fleksibilnošću na tržištu rada i u situaciji kada se zasniva, traje i raskida radni odnos, da se prepoznaju neki novi oblici rada, normiraju i pruži pravni okvir za te oblike rada… – kazao je Purišić.

On ocjenjuje da su rješenja koja su sadržana u novom zakonu kvalitetnija i naprednija za sva pitanja. 

– Cilj je da se zaštite prava zaposlenih. Imamo dosta prigovora da se ta prava krše ili da se ne primjenjuju norme koje su vrlo jasne. Imamo i potrebu da zakon usaglasimo sa releventanih 14 direktiva EU i sa sedam konvencija Međunarodne organizacije rada. Ono što je pravna tekovina EU i ono što su dobre prakse i preporuke MOR u potpunosti implementiramo u ovaj tekst zakona. Nakon jednog dugog procesa usaglašavanja sa EK koja je trajala od sredine maja prošle godine do sredine novembra ove godine mi smo u dinamičnom procesu odgovoravanja na njihove komentare postigli i implementirali pravnu tekovinu. To je umnogome popravilo norme koje se bave zaštitom zaposlenih. Ovaj zakon uvodi evropske standardne i u toj oblasti – kazao je Purišić dodajući da je specifičnost što su na komentare EK po prvi put odgovorali sva tri socijalna partnera. 

– Došli smo do teksta koji u veliko mjeri rezultat zdravih kompromisa i mi imamo utisak da je ovo maksimalno usaglašeni tekst. Svaki od tri socijalna partnera bi neke norme drugačije odredio, ali je na kraju postignut kompromis – kazao je Purišić. 

Kao važan segment normi, kako navodi, su instrumenti koji će obezbijediti uspješniju borbu protiv sive ekonomije. 

– U svim fazama radnog odnosa i zaključivanja radnog odnosa, kod određivanja i isplate zarada prepoznati su instrumenti koji će suzbijati rad na crno i favorizovati formalni rad. Država treba da suzbije nelojalnu konkurenciju u vidu neformalnog rada. Ovaj  zakon će pružiti  instrumente koji će spriječiti i smanjiti tendenciji fregmentaciju tržišta rada – poručio je Purišić. 

Ubuduće će se kako je dodao ugovori sklapati na neodređeno, a samo u izuzetnim slučajevima na određeno. 

– Sada se 30 odsto ugovora o radu sklapa na određeno. I  u duhu važećeg zakona ugovor se po pravilu  sklapa na neodređeno, ali je praksa bila drugačija. Sada tu normu pritvrđujemo na neki način. Rješenja koji prate ovu normu je da se promijeni odnos, da se prekarni oblici rada polako suzbijaju a da se rad učini dostojanstvenim  – kazao je Purišić. 

On je naglasio da se puna primjena ovakvog zakona kada se on donese je zatvarajuće mjerilo za Poglavlje 19 zajedno sa Zakonom o zaštiti na radu.

Predstavnica Unije poslodavaca Suzana Radulović istakla je da  u određenim rješenjima nijesu postigli saglasnost sa sindikatima i ministarstvom.

–  Rad na zakonu je trajao dugo, bilo je jako naporno. Neke finese su ostale neriješene i moglo bi praviti problem. Kada se priča o aktu o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji mi smo tražili da ne bude obavezno za sve posebno za male poslodavce – kazala je Radulović.  

Željko Burić iz Unije slobodnih sindikata podsjetio je da je ovaj sistemski zakon bio predmet razgovora već punih tri godine, kako radne grupe tako i kroz javnu raspravu, usaglašavanje pred EK. 

– Naravno da postoje neka rješenja koja nijesu zadovoljavajuća ni za Uniju poslodavaca, ni za nas kao predstavnike zaposlenih na koje smo pokušavali da utičemo kroz sve ove procese, ali konačno u tim procesima došli smo do kompromisa i kao rezultat imamo ovaj novi zakon. Iznanađen sam sa predlozima od strane Unije poslodavaca u dijelu intervencije posebno u djelovima mimo onih tehničkih grešaka koje naravno je potrebno ispraviti. Možda treba ponovo da se vratimo za neki pregovarački sto i da ponovo vratimo sva ova pitanja i da mi donesemo još 20-tak pitanja koja treba otvoriti i da napravimo još jedan period usaglašavanja normi. Nakon svega nemamo vremena za to. Usaglasili smo se kroz sva tijela i nije umjesno u ovom trenutku reagovati – kazao je Burić . 

Oni će kao sindikati pratiti neke norme, jer će se u praksi, kako je istakao pojaviti problemi primjene.

–  Poslodavac je neko ko ima preveliku moć kroz ovaj zakon, ima preveliku snagu u odnosu na zaposlenog koji nema nikakvog načina da se može suprostaviti jačini nečega kao što je kapital tj poslodavac – kazao je Burić.

Generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore Duško Zarubica nada se će  ovo postati praksa i da će socijalni dijalog napredovati i kada su u pitanju i ostala zakonska rješenja u oblasti rada. 

–  Tačno je da smo zakon usaglasili sa evropskim direktivima, tačno je da ni sindikati ni poslodavci nijesu zadovoljni sa svim rješenjima,  ali smo uz velike napore, došli  do najboljih, koliko smo znali uz pomoć EU. Za zadnjeg socijalnog savjeta smo poslali apel da tražimo od skupštine da cijeni naše napore – kazao je Zarubica. 

Poslanici su pohvalili novo zakonsko rješenja i unapređenje socijalnog dijaloga, a Maja Bakrač je istakla da se radi o reformskom zakonu  i da je  postignut dogovor i zadovoljstvo na svim stranama.

 – Zadovoljna sam da su se konačno donijela rješenja koje će zaštiti radnika. Toliko je bilo zloupotreba u tom dijelu zapošljavanja na 24 mjesca, pa onda od agencije do agencije, to je trajalo dugo na kraju su gubili nadu da će uopšte dobiti ugovor na neodređeno. Sada ukupno ne može preći 36 mjeseci. Takođe, za svaku pohvalu da se našlo riješenje za sve one zaposlene koji su u firmama u stečaju – poručila je Bakrač. 

Ona je takođe poručila da je nakon usvajanja novog zakona potrebna efikasniji rad Inspskcije rada.  

Izvor: Pobjeda